Hrvatski English
BLOG

F•LAG BRAČ 2018 Festival: OPG Zogeterra / predstavljanje sudionika
Zadnje uređivanje: 28.05.2018. 08:39


OPG Zogeterra, otkrila nam je nositeljica Vesna Rožić, ime je dobilo sastavljanjem obiteljskoga nadimka Zoge i riječi terra (zemlja). Imanje  koje se nalazi u Nerežišćima generacijama je u posjedu njezine obitelji, a sad doživljava obnovu svojih pravih vrijednosti i više je, kazala je Vesna, od ekološkoga imanja zato što na zdravim temeljima nadograđuju vrijednosti polako i uporno, vođeni obrascima nasljeđa.

PROIZVODI

  • čajevi
  • kreme
  • začini
  • prirodni sapuni

dio su ponude, a napravljeni su isključivo od sirovina s ovog ekološkog imanja po tradicionalnim isprobanim recepturama, potpuno prirodni.

Ambalaža i etikete su u skladu sa zaštitom okoline, pogodne za recikliranje i bez zagađivanja okliša.

SADNICE

Imanje je u izgradnji samoodrživoga i samodostatnog obrasca, a namjera je, kazuje Vesna, da postane obrazovni uzor. Stoga planiraju osposobiti prostor za kušaonicu i radionice za ljude koje zanima kako se održava voda, čuva sjeme starih sorti kojih, valja kazati, imaju 23 vrste, uključujući i pomidora jabučara.

To je samo jedno od autohtonih sjemena koje Vesna čuva. Ponudu njenih sadnica možete doznati upravo na našem Festivalu održivog razvoja.

 

OPG Zogeterra aktivan je član Udruge Ekološki proizvođači otoka Brača koja kroz svoj rad promiče prehrambenu suverenost i razvoj ekološkog i autohotnog sjemenerastva i zdrave, ekološke prehrane na otoku Braču.

Osim kao izlagač na Festivalu, Vesna će sudjelovati i na Tribini o održivom razvoju na kojoj će ponuditi svoje mišljenje i viđenje ovog pojma kojeg ona istinski i živi.

Najava radionice kompostnog zahoda
Zadnje uređivanje: 07.05.2018. 17:02


Najavljujemo:

VIKEND RADIONICA ‒ IZRADA KOMPOSTNOG ZAHODA

Nerežišća, ekološko održivo imanje Zogeterra, 2224. 6. 2018.

 

VODITELJI RADIONICE :

Smilja Ignjatović

(diplomirana permakulturna dizajnerica s bogatim iskustvom praktičnog rada u permakulturi)

Nikolaj Marinov

(diplomirani arhitekt, specijaliziran za održivo graditeljstvo)

 

ASISTENT I ORGANIZATOR: Vesna Rožić

(diplomirana permakulturna dizajnerica)

 Rezervirajte termin u svom kalendaru, pojedinosti o radionici stižu uskoro...

 

Cilj radionice je da se na otoku Braču potakne izgradnja kompostnih zahoda uz primjenu elemenata održive gradnje: zemljani krov, cigle od staklenih boca, izrada i ugradnja tadelakt ploča...

 

POTREBE / OPIS PROBLEMA:

Naša Općina Nerežišća broji oko 700 stanovnika, sa svojih 300 domaćinstava i brojnim poljskim kućicama. Svako domaćinstvo ima svoju septičku jamu, jer sustav kanalizacije još ne postoji.

Naša općina nije jedinstveni slučaj na Braču ‒ većina mjesta funkcionira po istom principu.

U svaku su septičku jamu investirane poprilične količine novaca. No tu izdatcima nije kraj – ovisno o uporabi, svaku jamu (ako je pravilno napravljena) treba povremeno prazniti. A ako nije pravilno napravljena, sadržaj otječe u okoliš i dolazi do neprestanog, čak trajnog zagađenja. Zdravstveno gledano, feces potpuno zdrave osobe sadrži patogene bakterije. Ako se septičke jame koje «puštaju» nalaze u blizini bilo kakvih podzemnih vodotokova, vodonosnih slojeva, izvora ili bunara, rizik za zdravlje je znatan.

Zbog skučenosti prostora, izgradnja odgovarajuće septičke jame u nekim je objektima ponekad neizvediva, pri čemu potrebe za stambenim prostorom ne prestaju rasti.

Kao otok (i dalje) nemamo vlastito napajanje vodom, već nam voda dolazi s kopna ‒ iz rijeke Cetine cijevima ispod mora. Svjesni smo da potrošnja vode iz godine u godinu raste, a izvor napajanja vodom ostaje uvijek isti, što će s vremenom dovesti u pitanje opskrbu vode na našem otoku, kao i onima vezanim za isti sustav.

Poznato je da je klasični zahod jedan od najvećih potrošača vode. Na prosječnih 8 korištenja vodokotlića po osobi (podatak Svjetske zdravstvene organizacije), dobivamo utrošak od oko 350 litara pitke vode dnevno po prosječnom četveročlanom kućanstvu.

Ponuda sadnica
Zadnje uređivanje: 07.05.2018. 16:56


Pozdrav svima!

I ove smo godine napravili ograničene količine sadnica iz naše banke sjemena.

Sadnice su uzgojene u mješavini treseta i glisnjaka Vedrana Pezelja.

U samom razvoju tretirane su čajem od preslice.

Ove smo godine sadnice uzgojili u plasteniku Božidara Martinovića u Donjem Humcu. Iako je konvencionalni proizvođač, Božidar ima razumijevanja za ekologiju pa mi je, ustupanjem dijela svoga plastenika, pomogao da i ove godine napravim sadnice. Sve su sadnice preseljene kod mene nakon što su pikirane i zakorijenjene.

Sadili smo ih s obiljem veselja i ljubavi. Želimo vam da uživate u plodovima !

Zogeterra je na sjemenarskoj listi kao čuvar sorte Brački jabučar, a tako je i započelo čuvanje sjemena. Svake godine ‒ na naše veselje ‒ ima sve više zainteresiranih i zahvaljujem svima na trudu i iskazanoj podršci. Kupnjom sadnica podržavate ovaj mali projekt očuvanja sjemena!

Vi ste nas i potakli da krenemo u ovu avanturu, ali više nemam mogućnosti baviti se rasadničarstvom te ovom prilikom tražim zainteresirane kojima bih prepustila posao rasadnika.

Svakako ću održavati sjeme, no neću više imati mogućnosti raditi sadnice za prodaju. Cijeli posao s bankom sjemena rado prepuštam nekom mlađem. I to bez naknade.

 

 

 

 

 

 Cijena sadnica je 5 kn po komadu

PONUDA SADNICA:

LJUTE PAPRIKE:

Chilly ‒ jako ljuta

Habanero‒ ljuta ako je stavite na sunčano mjesto i slabo zalijevate

Jalapeño‒ mesnata, ugodno blago ljuta

BALANCANE

Župske ‒ stara sorta, malih plodova, vrlo rodna

POMIDORI

Jabučari:

Brački ‒ klasični jabučar pogodan za naše podneblje

Šibenski ‒ stara sorta iz okolice Šibenika

Mirjana ‒ stara sorta iz okolice Šestanovca

Šljivari svi su dobri

Zlata Nanić ‒ sjeme sačuvano od naše prve ekološke poljoprivrednice, ovalni plod

Demetra ‒ duguljasti plod

Otok Drvenik ‒ malo stablo, vrlo rodno, plod jajolik

Crni ‒ prvi plode, zriju dokasna i to vrlo obilno, neobične ljubičaste boje, vrlo ukusni, toplo preporučujem...

Crni:

Cherokee purple‒ staro indijansko izvorno sjeme; odlično uspijeva kod nas, izuzetnog okusa

Crni Krim ‒ podnosi hladne uvjete

Volosko srce:

Župsko ‒ izuzetno rodno

Žuti svi rano rode i dokasna plode, vrlo rodni

Mali cherry‒ naraste velika stabljika, prebogata plodom

Mali kruškasti ‒ supersladak, velike stabljike, bogatog uroda, dekorativan

Tigrasti šljivar ‒ mali rastom, vrlo plodan, meni osobno najdražeg okusa (zreo je kad dobije tamnozlatnu zelenkastu nijansu)

Chery svi su pogodni za sušna područja i škrtu zemlju

Lumbarajski ‒ velika stabljika, veći plodovi

Ložiški ‒ manji rastom, vrlo plodan, može izdržati najveću sušu

Mali ‒ jednom kad ga posadite sam se rasijava, vrlo velikih razgranatih stabljika, prepun malih (kao nokat) plodova, izuzetno aromatičan

TIKVICE

Zelene ‒ klasične duge tamnozelene tikvice

ZELENAK ‒ starinsko kaštelansko sjeme, kad je zelen jede se kao krastavac, kad sazre i požuti ‒ jede se kao cata

CATA STARINSKA ‒ hrapave kore, superslatka, odolijeva suši

PETRUSIMUL

SELEN

BOSILJAK

 

 

Susret bračkih ekoloških proizvođača i ekoškola
Zadnje uređivanje: 24.04.2018. 11:14


Dan 17. travnja proglašen je međunarodnim danom borbe za prava seljaka. Proglasila ga je svjetska mreža za prava seljaka La Via Campesina i prihvatio cijeli pokret za prehrambeni suverenitet.

LAG Brač, LAGUR Brač i Udruga Ekološki proizvođači otoka Brača dan su obilježili malim sajmom i susretom Eko škola s Brača.

Prodajni sajam odvijao se ispred Arnerić centra u Supetru, pored ureda LAG-a i LAGUR-a Brač. U susret organizaciji, pri čemu im ovim putem zahvaljujemo, izašli su i upravitelji i zaposlenici Arnerić d.o.o. ustupivši mjesto i pomoć pri pripremi prostora. Štandove je ustupila Turistička zajednica Grada Supetra, a dostavilo Komunalno društvo Grad d.o.o. na čemu im veliko hvala.

Na sajmu su se nudili proizvodi ekoloških proizvođača otoka Brača, a sudjelovali su PZ Supetar, OPG Zogeterra i OPG Žuvić.

Cilj je bio upoznavanje lokalnog stanovništva s njihovim radom i djelovanjem.

Tijekom dana prolaznici i kupci su ispunjali anketu za projekt Bračke košarice, kao prikupljanje baze podataka za moguću prehrambenu košaricu domaćih/ekoloških certificiranih proizvoda koja bi se nudila na otoku Braču.

EKOŠKOLE OTOKA BRAČA

Poslijepodne su se sajmu pridružila djeca iz Osnovnih škola Supetar, Bol i Vladimira Nazora iz Postira koje se nalaze u programu ekoškola. Predstavili su svoje proizvode na štandu, a kasnije je održan i razgovor i prezentacija njihovog rada u uredu LAG-a i LAGUR-a Brač

Razmijenjena su iskustva s mladim otočanima i njihovim mentoricama čiji su projekti i radovi izuzetni. Uređenje plaža, šetnica, prikupljanje papira samo su dio njihovog fantastičnog rada kojeg možete pratiti  na njihovim službenim stranicama:

OSNOVNA ŠKOLA VLADIMIRA NAZORA IZ POSTIRA

OSNOVNA ŠKOLA BOL

OSNOVNA ŠKOLA SUPETAR

Nakon predastavljanja održan je kviz o održivom razvoju otoka Brača. Sudjelovala su tri tima po tri učenika koji su predstavljali svoju ekoškolu.

Kviz se sastojao od 41. pitanja od kojih su učenici odgovorili točno na njih 35 pokazavši odlično znanje o svom otoku i održivom razvoju.

Svim izlagačima i sudionicima na održanom događaju želimo svu sreću u budućem radu i radujemo se budućoj suradnji!

(izvor: Lokalna Akcijska Grupa Brač)

VESNA ROŽIĆ ŠIBIĆ: Na svom imanju na Braču uzgaja bilje i voće od kojeg nastaju zdravi proizvodi s potpisom prirode!
Zadnje uređivanje: 10.01.2018. 20:15


Pod suncem

Vesna Rožić Šibić na svom Braču na imanju Zogeterra uzgaja mediteransko bilje i voće od kojeg nastaju zdravi proizvodi s potpisom prirode. Vesna nije samo uzgajivač, ona je promotor dobre, iskrene hrane i življenja u skladu sa zakonitostima naše zajedničke majke.

Kakav je vaš odnos s prirodom?

- Mogu reći da se prilično dobro razumijemo. U početku mi je trebalo vremena da shvatim procese u prirodi, više sam se oslanjala na intelekt i stečena znanja, ali sam onda s vremenom shvatila da sve odgovore dobivam i prije nego što pitam. Samo trebam biti otvorena. Nema recepta, s vremenom naučiš slušati. Jedini je problem što je pravo majstorstvo pretočiti to iskustvo u riječi. Svakome želim da nađe vremena i odškrine vrata prirodi u sebi. Jer mi smo dio prirode i kad toga postanemo svjesni, shvatit ćemo koliko je važno da je sačuvamo.

Što to posebno za vas ima Brač, otok na kojem živite?

- Otok Brač je i dalje čudo koje istražujem. Imala sam sreću što sam u najranijem djetinjstvu preko svog nona Mate "Zoge" iskusila ljubav prema zemlji. Ostali su mi urezani mirisi zemlje poslije kiše, zora u samo svitanje, zvjezdano nebo u ljetnim noćima i hrana koju smo prihvaćali zdravo za gotovo. E, da mi je sad takve hrane! Život me doveo natrag na Brač, trebalo je vremena da se iz širokog svijeta naviknem na skučeni prostor omeđen morem i ograničenja koja s tim idu. Nasreću, ovdje sam izgradila svoj svijet. Sad smo se već privikli jedno na drugo, prihvatili se takvima kakvi jesmo i možemo zajedno nastaviti dalje. To prilagođavanje trajalo je godinama: ipak ja nisam ovdje rođena, iako su mi tu korijeni. A sad sam se zapravo ukorijenila.

Sve što izraste na vašem ekološkom imanju - prerađujete. Gdje i/ili od koga ste naučili sve što danas znate?

- Po prirodi sam radoznala i ne odustajem dok ne "svladam gradivo". Sad mi je jasno da sam cijelo vrijeme to nosila u sebi, samo je čekalo priliku da se izrazi. Iskoristila sam sve prilike koje su dolazile: od radionica, tečajeva, literature, znanja iskusnijih… Odlučila sam da ću se manje prilagođavati tržištu, a više držati tradicije i svojih načela. Dug je to put, ali se isplatio, ali ne u materijalnom smislu. I u cijelom tom procesu imala sam golemu podršku supruga Zaima.

Koja vas hrana čini sretnom?

- Hrana koja je HRANA. Hrana koja je proizvedena s poštovanjem prema prirodi i s namjerom da bude za dobrobit krajnjeg korisnika. Ono što ne mogu sama proizvesti nabavljam od svojih kolega. Kad god možemo, razmjenjujemo se među sobom. Uglavnom je na mom stolu "hrana s licem", odnosno od meni poznatih proizvođača. To ne treba značiti da ih osobno poznajem, ali znam odakle dolazi. I znam koga podržavam kupnjom. Jer zapravo je svaka kupnja politički čin. I da, to me čini sretnom.

Čime vas se uvijek može osvojiti?

- Sadnicom bilo čega, pernatom životinjom za našu proširenu obitelj, iskrenom pomoći u bilo kojem obliku, razumijevanjem i poštovanjem za uloženi trud. Po prirodi sam pomalo kruta i svaki oblik nježnosti za mene, prema menii našem radu je neprocjenjivi dragulj.

Radite li na nekim novim proizvodima ili projektima?

- Polako je došlo vrijeme da otvorim vrata imanja. Prošle godine je to bilo neslužbeno, imanje su otvorila djeca iz Osnovne škole Bol i zapravo su me počastila svojim posjetom. Bilo je i volontera koji su boravili na imanju kao ispomoć. Nažalost, nisam imala mogućnosti prihvatiti sve upite. Sazrelo je vrijeme da podijelim svoja stečena znanja i iskustva, a sve sam to okrunila diplomom permakulturnog dizajnera. Velika je to odgovornost, ali i veselje. Cilj je da promičemo održivost i primjerom pokažemo da se od vlastitog rada može živjeti.

Što vas ispunjava?

- Ispunjavaju me susreti s divnim ljudima koje sam imala prilike upoznati na ovom svom putovanju koje se zove Zogeterra. Vesele me ta naša umrežavanja i zajednički doprinos kvalitetnijem suživotu. Sretna sam što radim ono što volim.

Čemu težite u budućnosti?

- Težim tome da pametno posložim svoje prioritete, da manje naporno radim, a više nadograđujem. Iako sam za svoje godine izuzetno vitalna, dio posla radije bih prepustila mladima. To je cilj. TSamo se trebamo posložiti i udružiti. Vjerujem da mogu pridonijeti napretku svoje lokalne i šire zajednice. Aktivna sam u udrugama ekoloških proizvođača (Brač, Dalmacija, Nacionalni savez), ali nekako smatram da mi "zreliji" trebamo biti oslonac i savjetnici, a da mladi trebaju preuzeti inicijativu da bi stekli iskustvo koje im je potrebno. U budućnosti sebe vidim na imanju koje funkcionira na osnovama timskog rada i nadopunjavanja. A što ću, nepopravljivi sam optimist! I vjerujem u svoje snove.

 

(izvor: Jutarnji List)